Dana 29.06.2011. godine, u Hotelu „Ero“ Mostar, organizirano je predstavljanje nacrta Akcijskog plana zaštite okoliša HNŽ/K za razdoblje 2011.-2016. U ime konzorcija IGH-MOSTAR d.o.o. (vodeći partner), ENOVA d.o.o. i Bosna S d.o.o., kao partneri. Ugovor s Mionistarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K je potpisan 14.09.2010. godine. Akcijski plan je predstavio direktor IGH-MOSTAR mr. sc. Krešimir Šaravanja, a u diskusiji koja je slijedila je sudjelovao i direktor ENOVA g. Fethi Silajdžić. U ime Ministarstva, skup je pozdravio pomoćnik ministra za zaštitu okoliša dr. Zejnil Trešnjo. Na skupu su sudjelovali predstavnici županijskih/kantonalnih ministarstava, općina, javnih poduzeća, javnih komunalnih poduzeća, Agencije za slivno područje Jadranskog mora, nevladinih organizacija, fakulteta,..
Dio teksta nacrta koji se odnosi na poglavlje 5. Akcijski plan možete preuzeti i dostaviti svoje dopune, primjedbe i sugestije.
(Molim dodati sliku naslovnice Akcijskog plana, te poglavlje 5 APZOHNŽ12)

BiH, kao zemlja u tranziciji, susreće se s ozbiljnim problemima u oblasti okoliša. To se posebno odnosi na nedovoljno razvijene kapacitete, te mnoge socio-ekonomske i institucijske probleme, kao što su:
- nedovoljno razvijeni kapaciteti, koji su uz to i podijeljeni između entiteta i Ž/K;
- nedovoljno sudjelovanja javnosti u procesu odlučivanja u oblasti okoliša;
- nejasno razgraničenje odgovornosti i obveza različitih institucija koje se bave problemom voda, okoliša, zdravlja, poljoprivrede, itd.;
- nepostojanje/nedovoljan monitoring;
- nepostojanje kvalitetnije suradnje između Ž/K, općina i različitih interesnih grupa;
- nedovoljna obučenost i nedostatak stručnog znanja, loše upravljanje, nedostatak kadra i financijskih sredstava;
-  nedovoljna zainteresiranost za probleme okoliša, kao i nedovoljna upućenost javnosti.

Kao najbolji odgovor na kompleksnost zaštite okoliša razvijena je strategija rješavanja okolišnih problema putem izrade i realizacije akcijskih planova u oblasti okoliša (NEAP, ŽEAP/KEAP, LEAP).

Nacionalni akcioni plan za zaštitu okoliša BiH (NEAP BiH - National Environmental Action Plan) predstavlja programsko-planski dokument strateškog djelovanja u sferi politike zaštite okoliša (usvojen 2003). NEAP ima za osnovni cilj kvalitativno unaprjeđenje postojećeg stanja, kako u smislu institucionalnih promjena, tako u smislu prepoznavanja i definiranja osnovnih sadržajnih odrednica i ciljnih pravaca vezanih za dugoročno upravljanje okolišem, utemeljenih na načelima održivog razvoja i usklađenih sa ukupnim ekonomskim, društvenim, znanstvenim, obrazovnim i ostalim vidovima razvoja. Također, NEAP-om je predviđeno da se programi zaštite okoliša donose i za pojedina uža lokalna područja: županije/kantone-regije ili općine. Svi programi zaštite na nižoj razini moraju biti usuglašeni i usklađeni sa programom zaštite više razine, odnosno s NEAP BiH.

Županijski/Kantonalni akcijski plan zaštite okoliša (ŽEAP/KEAP- Cantonal Environmental Action Plan) predstavlja plansko-razvojni dokument, koji ocrtava trenutno stanje okoliša i doprinosi realnom planiranju i realizaciji razvojnih planova u nerednom razdoblju. Obzirom da isti predstavlja novi oblik akcijskog plana zaštite okoliša, koji tretira Ž/K kao prostorno-administrativnu jedinicu, njegova izrada se temelji na međunarodnim i domaćim iskustvima i metodologiji za izradu NEAP-a i Lokalnog Ekološkog Akcijsog Plana (LEAP-a). Prvi ovakav plan zaštite okoliša urađen je za Kanton Sarajevo (2006).

Lokalni ekološki akcijski plan (LEAP- Local Environmental Action Plan), kao odgovarajući razvojni program za općine pomaže u kreiranju vizije razvoja zajednice, procjeni okolišnih problema, postavljanju prioriteta i utvrđivanju akcija za rješavanje glavnih problema u smislu poboljšanja stanja okoliša i zdravlja ljudi. LEAP je istovremeno i proces i dokument. To je proces u kojem se putem procjene okolišnih problema, postavljanja prioriteta i utvrđivanja akcija, stvara dokument na temelju kojeg se vrši realizacija definiranih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša na lokalnoj razini. Kao dokument može biti: samostalan otvoren dokument ili dio nekog šireg (užeg) dokumenta npr. razvojne strategije neke sredine, a logično se nadovezuje, odnosno proizilazi/nadopunjuje se/vezuje sa NEAP-om i drugim strateškim dokumentima. Dokument je otvoren i podliježe stalnim revizijama i nadopunama.
Okolišno održivi ekonomski razvoj se može postići samo planskim pristupom rješavanju identificiranih problema, te postavljanjem novih ciljeva koji neće dopustiti daljnje narušavanje kvalitete okoliša. S tim u vezi, razvijena je i metodologija izrade nacionalnih i lokalnih akcijskih planova u oblasti zaštite okoliša kojima se oblikuje novi pristup u planiranju i implementaciji zaštite okoliša. Akcijski plan za zaštitu okoliša predstavlja razvojno-planski dokument koji na osnovu procjene stanja okoliša, utvrđenih okolišnih problema i prioriteta, te definiranih strategija/akcija doprinosi unaprjeđenju stanja okoliša područja za koji se on izrađuje. Prve LEAP-e su izradile općine Čapljina i Jablanica (2002), zatim Općina Konjic (2007), Grad Mostar i Općina Čitluk (2008), a u tijeku je izrada za općine Stolac, Neum i Ravno.

Imajući u vidu sve gore navedeno, HNŽ/K je 2009. godine pokrenula inicijativu za izradu Akcijskog plana zaštitu okoliša (ŽEAP/KEAP-a). Obzirom da ŽEAP/KEAP predstavlja novi oblik akcijskog plana zaštite okoliša, koji tretira županiju/kanton kao prostorno-administrativnu jedinicu, njegova izrada je bazirana na međunarodnim i domaćim iskustvima, te metodologiji za izradu Nacionalnog akcijskog plana za zaštitu okoliša (NEAP-a) i lokalnih ekoloških akcijskih planova (LEAP-a).

Razlozi zbog kojih je HNŽ/K pristupila izradi ŽEAP/KEAP-a su sljedeći:
- Prema čl. 49. ZZO FBiH, njegova izrada je zakonska obveza svih županija/ kantona, pa i HNŽ/K;
- pomoći će donositeljima odluka na Ž/K nivou u usmjeravanju aktivnosti i napora, koje vode ka unaprjeđenju sadašnjeg stanja u oblasti okoliša;
- njime će se sagledati cjelokupna situaciju u oblasti okoliša na području HNŽ/K;
- Pomoći će Ž/K organima vlasti da prepoznaju potrebe HNŽ/K i otvoriti će mogućnost regionalnog povezivanja sa ciljem rješavanja zajedničkih okolišnih problema;
- podstiče sudjelovanje javnosti u razmatranju najznačajnijih okolišnih problema;
- podstiče stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj energetski efikasnih tehnologija, industrije reciklaže i drugih ekonomskih i socijalno korisnih aktivnosti;
- daje mogućnost za racionalnije korištenje financijskih i ljudskih resursa, posebno iz oblasti okoliša, koji su često ograničeni;
- jasno definira strategiju ZO koja stvara osnovu za privlačenje financijskih sredstava (povoljne kreditne linije, ulaganja, donacije itd.) za buduće rješavanje konkretnih okolišnih problema;
- Proces njegove izrade i provođenja je izvanredna prilika za povećanje javne svijesti i školovanje vlastitih kadrova iz oblasti okoliša.

Ciljevi izrade ŽEAP/KEAP-a su:
- Identificirati najvažnije prirodne resurse na koje se HNŽ/K može dugoročno osloniti u svom ekonomskom razvoju;
- Ojačati kapacitet Ž/K tijela vlasti u upravljanju okolišnim problemima;
- Integrirati politiku ZO u sve sektorske politike;
- Podignuti razinu svijesti i odgovornosti javnosti o ZO;
- Pojačati sudjelovanje javnosti u rješavanju okolišnih problema;
- Razviti javnu svijest o vrijednosti okoliša i prirodnih resursa;
- Uspostaviti osnovu za povezivanje sa sličnim programima većih ili manjih administrativno-političkih zajednica, naročito sa NEAP-om;
- Stvoriti organizacijski preduvjet za aktivno djelovanje na unaprjeđenju i očuvanju okoliša kao bitnom segmentu održivog razvoja predmetne sredine;
- Poboljšati transparentnost i kvalitetu procesa donošenja odluka o okolišu.

Izrada ŽEAP/KEAP-a je zasnovana na slijedećima načelima:
- Načelo održivog razvoja;
- Načelo multidisciplinarnog pristupa;
- Načelo partnerstva;
- Načelo podijeljene odgovornosti;

1. Načelo transparentnosti i uključivanja javnosti

USVAJANJE ŽEAP/KEAP DOKUMENTA
Na osnovu dostavljenjih komentara pripremit će se konačna verzija ŽEAP/ KEAP dokumenta koja će biti dostavljena Vladi HNŽ/K, odnosno Skupštini HNŽ/K na usvajanje. 

IMPLEMENTACIJA ŽEAP/KEAP-a
Osnovni preduvjet za uspješnu implementaciju ŽEAP/KEAP-a, kao jednog od najznačajnijih razvojno-planskih dokumenata strateškog djelovanja u oblasti okoliša, jeste uspostavljanje jasne institucionalne organizacije za provedbu aktivnosti koje su predviđene ŽEAP/KEAP-om, zasnovane na kvalitetnom informacijsko-komunikacijskom sistemu i profesionalno obučenim kadrovima. Efikasna institucionalna organiziranost treba osigurati mogućnost stalnog unaprjeđivanja ŽEAP/KEAP-a, te redovno informiranje različitih interesnih grupa.
Bitan preduvjet za implementaciju ŽEAP/KEAP-a jeste uspostavljanje Koordinacijskog tijela za provođenje čiji su zadaci slijedeći:
- priprema radno-operativnih izvještaja za sudionike u procesu;
- priprema dinamičkog plana implementacije ŽEAP/KEAP-a sa jasno definiranim sudionicima, nadležnostima i tokovima;
- osiguranje komunikacije i suradnje između sudionika u procesu provođenja aktivnosti ŽEAP/ KEAP-a;

- osiguravanje unaprjeđivanja i dopunjavanja ŽEAP/KEAP-a. Obzirom da će se određene aktivnosti provoditi na općinskom nivou, odnosno nivou F BiH, potrebno je ostvariti dobru suradnju sa organima uprave nadležnim za pitanja okoliša na tim nivoima. Imajući u vidu da je ŽEAP/KEAP «otvoren» dokument koji podliježe izmjenama i dopunama, potrebno je održavati redovnu komunikaciju i saradnju između sudionika u procesu provođenja aktivnosti definiranih ŽEAP/KEAP-om. Kako bi provođenje ŽEAP/KEAP-a bila što uspješnije, potrebno je organizirati nadzor koji podrazumijeva proces stalnog praćenja, analiziranja i sumiranja rezultata njegove provedbe, te redovno izvještavanje svih zainteresiranih strana.